EN: Good Practices for Institutional Organization of Research Institutes: Excellence in Research and Positive Impact on Society BOS: Dobre prakse institucionalne organizacije istraživačkih instituta: izvrsnost u istraživanju i pozitivan uticaj na društvo

Zlatan Ajanović, Hamza Merzić, Suad Krilasević, Eldar Kurtić, Bakir Kudić, Rialda Spahić, Emina Aličković, Aida Branković, Kenan Šehić, Mirsad Ćosović, Admir Greljo, Sead Delalić, Adnan Mehonić · 2025

Read EN: Good Practices for Institutional Organization of Research Institutes: Excellence in Research and Positive Impact on Society BOS: Dobre prakse institucionalne organizacije istraživačkih instituta: izvrsnost u istraživanju i pozitivan uticaj na društvo by Zlatan Ajanović, Hamza Merzić, Suad Krilasević, Eldar Kurtić, Bakir Kudić, Rialda Spahić, Emina Aličković, Aida Branković, Kenan Šehić, Mirsad Ćosović, Admir Greljo, Sead Delalić, Adnan Mehonić (2025) in the Tower of Babel, a free online library of public-domain works preserved in clean, searchable text. No sign-up. The full text is served as a plain-text file at a predictable URL, where text is present: https://antarctic-labs.com/tower-of-babel/arxiv-2501-14773.txt.

Introduction

Zlatan Ajanović and co-authors study how well-run research institutes are organized, in work from 2024. They look at institutes that stand out for both scientific quality and benefit to society. Small countries and the field of artificial intelligence get special focus.

The team defines key practices on three fronts: how research results are judged, what money terms an institute needs, and how topics are chosen. The aim is a recipe for institutes that can sustain themselves while serving the public. Traits that enable high innovation are named and weighed. The paper speaks to founders and funders who build institutes outside the largest research nations.

Catalog record

CREATORZlatan Ajanović, Hamza Merzić, Suad Krilasević, Eldar Kurtić, Bakir Kudić, Rialda Spahić, Emina Aličković, Aida Branković, Kenan Šehić, Mirsad Ćosović, Admir Greljo, Sead Delalić, Adnan Mehonić
YEAR2025
COLLECTIONPAPERS
FORMATTXT
FILE SIZE72 KB
VERSION1.0
LICENSEhttp://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
RIGHTSCC BY
SOURCEarXiv

Source: https://arxiv.org/abs/2501-14773

Browse the full library · About the Tower of Babel

Full text

The opening of the work, from the library's hosted text:

EN: Good Practices for Institutional Organization of Research Institutes: Excellence in Research and Positive Impact on Society BOS: Dobre prakse institucionalne organizacije istraživačkih instituta: izvrsnost u istraživanju i pozitivan uticaj na društvo Zlatan Ajanović, Hamza Merzić, Suad Krilasević, Eldar Kurtić, Bakir Kudić, Rialda Spahić, Emina Aličković, Aida Branković, Kenan Šehić, Mirsad Ćosović, Admir Greljo, Sead Delalić, Adnan Mehonić Abstract EN: In this paper, we analyze examples of research institutes that stand out in scientific excellence and social impact. We define key practices for evaluating research results, economic conditions, and the selection of specific research topics. Special focus is placed on small countries and the field of artificial intelligence. The aim is to identify components that enable institutes to achieve a high level of innovation, self-sustainability, and social benefits. BOS: U ovom radu analiziramo primjere istraživačkih instituta, a koji se ističu u naučnoj izvrsnosti i društvenom utjecaju. Definiramo ključne prakse za evaluaciju istraživačkih rezultata, ekonomske uslove i odabir specifičnih istraživačkih tema. Poseban fokus stavljamo na male zemlje i oblast vještačke inteligencije. Cilj je identificirati strukture koje omogućuju institutima da postignu visoku razinu inovacija, samoodrživosti i društvene koristi. 1 Uvod Protekle dvije godine obilježile su značajan napredak u oblasti umjetne inteligencije (AI) na globalnom nivou, ali i unutar Bosne i Hercegovine. Ovaj rad predstavlja nastavak prethodnih istraživanja i procjena razvoja AI tehnologija i njihovog utjecaja na društvo i ekonomiju, s posebnim osvrtom na lokalne inicijative, projekte i promjene u akademskim i poslovnim krugovima. U prethodnom radu (Ajanović et al. 2022), predstavljena je AI vizija za BiH, koja je obuhvatila ključne korake potrebne za implementaciju AI u javni i privatni sektor, kao i neophodnost izgradnje adekvatnih strategija, infrastrukture i kapaciteta. U međuvremenu, globalna AI scena nastavila je da se ubrzano razvija, donoseći nove tehnologije i etičke izazove, dok je Bosna i Hercegovina postepeno ulagala u razvoj obrazovanja, infrastrukture i istraživačkih projekata vezanih za AI. Ovaj rad je pisan s ciljem da bude pristupačan široj publici, uključujući i donosioce odluka, te nudi relevantne reference za dalja istraživanja. Fokus je na praktičnim primjerima i dobrim praksama izvučenim iz iskustava autora i stručnjaka u ovoj oblasti. Rad se bavi temama poput napora u obrazovanju, institucionalnoj podršci i digitalizaciji javnih usluga, kao i razvoju etičkih okvira i regulacija. Također, pruža osvrt na organizaciju naučno-istraživačkog rada, s naglaskom na interdisciplinarnost i inovacije. Struktura rada je organizovana na način da omogućava jasno razumijevanje trenutnih trendova i izazova u AI oblasti. Prvo se daje pregled globalnih i lokalnih dešavanja u protekle dvije godine u AI sferi. Zatim se analizira napredak u edukaciji, sa posebnim fokusom na nove studijske programe i inicijative. U nastavku se obrađuju tehnološka dostignuća i njihove primjene, kao i etički i regulativni aspekti, uz osvrt na standarde i javne politike. Poseban dio posvećen je organizaciji naučno-istraživačkog rada, uključujući pregled ključnih preduslova za uspješan razvoj istraživanja u AI oblasti u Bosni i Hercegovini. Rad završava preporukama za dalji razvoj AI infrastrukture i strategija na nacionalnom nivou. 2 Dvije godine od AI vizije U protekle dvije do tri godine, globalni tehnološki napredak u umjetnoj inteligenciji ubrzano se razvijao, uz naglasak na etiku, regulaciju i standardizaciju. Bosna i Hercegovina počinje pratiti ove trendove, posebno kroz razvoj obrazovnih programa i digitalizaciju. Ovo poglavlje daje pregled ključnih događaja u tom periodu, uključujući tehnološki napredak, jačanje AI institucija i održavanje prvih domaćih AI konferencija, kao nastavak istraživanja predstavljenog u prethodnom radu. 2.1 Obrazovanje Umjetna inteligencija godinama postaje sve značajnija u bh. društvu, a obrazovne institucije prepoznaju potrebu za formalnim obrazovanjem u ovoj oblasti. Tokom ranijih godina, razvoj AI zajednice u BiH značajno se oslanjao na pojedince koji su svoje obrazovanje stekli na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA), ali su značajan dio vremena proveli u samostalnoj edukaciji o ovoj oblasti. Studij Kompjuterskih nauka na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) i srodni studij na Odsjeku za računarstvo i informatiku pri Elektrotehničkom fakultetu (ETF) pružaju kvalitetno opšte znanje u računarstvu, što predstavlja bitnu osnovu za razvoj AI inženjera. Stalnim promjenama i modernizacijom studijskih programa i kurseva, studenti na višim godinama imaju priliku izučavati specijalizovane predmete, poput Uvoda u vještačku inteligenciju, Mašinskog učenja, Neuralnih mreža, Kompjuterske vizije i drugih AI disciplina. Naravno, stručnost pojedinaca i dalje često proizlazi iz lične posvećenosti vještačkoj inteligenciji, te dodatnom trudu uloženom izvan nastave, kao i kroz angažman na AI projektima. Dio AI stručnjaka u Bosni i Hercegovini je završio studij i na Odsjeku za automatiku i elektroniku pri ETF-u, koji je prepoznatljiv po kvalitetnim studentima, iako nije primarno fokusiran na AI ili računarstvo. Za dodatni rast AI zajednice u BiH, potrebni su i specijalizirani studiji koji će omogućiti studentima da se od prvog dana usmjere na AI. Elektrotehnički fakultet UNSA je među prvima u regionu koji pokreće studijski program usmjeren na AI i Data Science (Univerzitet u Sarajevu 2024), inspirisan sličnim programima u zemljama Europske unije (EU). Ova specijalizirana univerzitetska diploma omogućit će studentima da budu konkurentni na tržištu rada u različitim domenama primjene AI, jer primjena AI nadilazi tehničke nauke i nalazi primjenu u oblastima poput medicine, farmacije, proizvodnog inženjeringa i mnogih drugih. Tokom trogodišnjeg studija, koncipiranog na engleskom jeziku, studenti će imati priliku da detaljno izučavaju specijalizirane predmete iz oblasti AI, od matematike koja se koristi u AI do praktične primjene AI u raznim oblastima. Iako je Internacionalni Univerzitet u Sarajevu također pokrenuo inicijativu za stvaranje studijskog programa usmjerenog na AI i Data Engineering (obrada podataka), analizom silabusa (Internacionalni Univerzitet u Sarajevu 2023) možemo primijetiti da su predmeti ipak sličnog koncepta kao opšti studijski program na ETF-u na Odsjeku za računarstvo i informatiku ili studiju Kompjuterskih nauka na PMF-u. S druge strane, važno je naglasiti i potencijalnu opasnost specijaliziranih studijskih programa, jer u slučaju nedostatka radnih mjesta i AI projekata u IT kompanijama, studenti nemaju dovoljno opšteg znanja za obavljanje drugih poslova, poput razvoja Web sistema, što je i dalje osnova poslovanja većina IT kompanija u BiH. Dodatno, svjedoci smo da je bh. IT zajednica intenzivirala organizaciju različitih AI radionica, gdje pojedinci iz raznih polja mogu steći prvo iskustvo u radu s AI-om. Google Developer Group Sarajevo kroz svoje radionice upoznaje učesnike s kapacitetima Google Clouda za primjenu AI u različitim aplikacijama. Većina ovih radionica je besplatna i predstavlja odličnu priliku za pojedince koji žele saznati više o vještačkoj inteligenciji i njenim potencijalima. Studentske organizacije u saradnji s industrijom intenzivno organizuju "hackathone" gdje studenti provode dane rješavajući izazove koji zahtijevaju kreativna rješenja koristeći AI u svakodnevnom životu. Ovi hackathoni pružaju studentima priliku da primijene svoje znanje u praktičnim situacijama, radeći na projektima koji mogu imati stvaran uticaj na društvo. Na primjer, tokom ovogodišnjeg hackathona EESTech Challenge, studenti su razvijali inovativna rješenja za upotrebu AI sa pametnim mjeračima u domaćinstvu. Također, u organizaciji Asocijacije za napredak nauke i tehnologije, Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka i RunIT organizovan je AI Hackathon sa ciljem korištenja velikih jezičkih modela za izradu dodatnih funkcionalnosti na Akademskom Imeniku 1 1 1 https://akademskiimenik.ba/ . Ovi događaji ne samo da podstiču inovativnost i timski rad, već i omogućavaju studentima da se povežu s mentorima iz industrije i potencijalnim poslodavcima, čime dodatno jačaju svoje profesionalne mreže. Udruženje matematičara Kantona Sarajevo je u prethodnim godinama organizovalo više edukacija i kurseva za učenike srednjih, pa čak i osnovnih škola koji su vezani za primjenu i razumijevanje AI algoritama, poput kurseva u Školi programiranja.

Read the complete text